• JEVREJSKI KULTURNI CENTAR "ARIE LIVNE"
    Jewish Cultural Center "Arie Livne"
  • SINAGOGA "ILONA VAJS"
    Illona Weiss Synagogue
  • MULTIMEDIJALNA SALA
    Conference room
Utorak, 18 April 2017 22:15

AMBASADOR ŠVAJCARSKE U BOSNI I HERCEGOVINI ANDREA RAUBER SAXER ODRŽALA PREDAVANJE POD NAZIVOM – “ŠVAJCARSKA- MULTIKULTURALNOST U JEDINSTVU”

Autor
ocijeni
(0 glasova)

Gost Jevrejskog kulturnog centra “Arie Livne “ je šestog aprila 2017.godine bila Nj. E. Ambasador Švajcarske u Bosni i Hercegovini Andrea Rauber Saxer koja je održala predavanje na temu “Švajcarska - Multikulturalnost u jedinstvu”. Ambasdor Švajcarske je gostima predočila, na koji način funkcioniše zemlja podijeljena na 26 kantona, kako su regulisana pitanja koja se tiču ljudskih prava i sloboda, kakav je stav zemlje prema članicama Evropske unije te druga pitanja.

NAŠ POLITIČKI SISTEM JE KONCIPIRAN DA NAS DRŽI ZAJEDNO

Andrea Rauber SaxerŠvajcarska je savezna država u srednjoj Evropi koja se na sjeveru graniči sa Njemačkom, sjeverozapadno i jugozapadno sa Francuskom, na jugu i jugoistoku sa Italijom, a na istoku sa Lihtenštajnom i Austrijom. Takva geografska pozicija ima uticaj na odredjena pitanja unutar Švajcarske.
“Da, geografski položaj Švajcarske je takav da smo okruženi zemljama koje su informisane na neki način i o našim unutrašnjim pitanjima imajući u vidu da njeno stanovništvo potiče iz tih zemalja. Kao što znate, podijeljena je na 26 kantona, a službeni jezici su upravo njemački, italijanski, francuski i romaniš – oni koji se govore i kod naših susjeda. Uticaj zemalja koje nas okružuju nije zanemarljiv. ”
Švajcarska je multikulturalna zemlja u kojoj je 60 % stanovništava rimokatoličke vjeroispovjesti, a 26 % protestantske. Na njenoj teritoriji žive pripadnici islamske vjerioispovjesti i takva religijska šarolikost je čini posebnom.
“Znate, imali smo nekoliko vjerskih ratova u prošlosti koji su trajali nekoliko sedmica i uspjeli smo da pronadjemo rješenje i da ih zaustavimo. Kada je riječ o vjerskim slobodama, svaki gradjanin je slobodan da živi prema svojim religijskim uvjerenjima . Pitanje suživota sa pripadnicima islamske vjeroispovjesti je riješeno i sa ljudima koji su stigli sa Kosova i drugim narodima koji žele da njihova religija bude društveno priznata. Prije nekoliko godina je na nivou države provedeno glasanje vezano za izgradnju minareta. Uslijedile su velike debate. Ljudi su glasali o inicijativi i u ustavu piše, da je zabranjena gradnja minareta. Religijska grupa je naravno priznata, ali se minaret ne smije graditi. Iskreno, još nisam na ulicama vidjela osobu sa burkom. To ne isključuje demokratiju. Naprotiv, Švajcarska je demokratska zemlja čiju nacionalnu raznolikost upotpunjuje i podatak da na njenoj teritoriji živi oko 60.000 ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine od kojih su neki postali državljani. Oni su dobro integrisani u švajcarsku zajednicu. Moram da naglasim, da u mojoj zemlji ne postoje getoizirana područja. ”
Kada je riječ o odnosu Švajcarske prema Evropskoj uniji, ambasadorka Rauber Saxer kaže, da se o tome vode diskusije decenijama.
“Mi u Švajcarskoj, naša vlada, kantoni bave se pitanjem, u kom pravcu Švajcarska treba da ide kada je riječ o Evropskoj uniji. O tome se diskutuje decenijama. Sačinili smo ugovore o trgovini sa zemljama iz EU. U velikom procentu je zastupljen uvoz i izvoz, a naši radnici prelaze granice i rade u zemljama EU. Godine 1992 je održano glasanje o pridruživanju evropskom, ekonomskom području. Medjutim, mali procenta stanovnika je glasao “za”. U medjuvremenu smo napravili veliki broj bilateralnih ugovora sa članicama EU. Postojale su neke inicijative, da se zaustave masovne migracije, ali je vlada to demantovala svojim zvaničnim stavom. Tako da imamo ugovore o slobodnom protoku ljudi”.
Imajući u vidu da Švajcarsku čini 26 kantona, da svaki od njih ima pravo da djeluje samostalno u oblasti nekih pitanja, da se razlikuje njihova unutrašnja uredjenost, postavlja se pitanje, kako opstaje država sa toliko raznolikosti?
004“Naš politički sistem je koncipiran da nas drži zajedno. Promovišemo kompromis, census i dijalog. Sličan sistem je u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Naš ustav jasno razdvaja koje su kompetencije države, a koje kantona. Na državnom nivou su regulisani, švajcarska politika nuklearna energija, carine, federalni porezi, a obrazovanje, školstvo, ekologija pripadaju kantonalnim oblstima. E, sada se te kantonalne oblasti razlikuju po svojoj uredjenosti i funkcionisanju. U nekim kantonima škole imaju raspust tokom proljeća, a u drugim zimi. No, sve se čini da se uskladi život Švajcarca, pa kantonalni ministri itekako saradjuju kako bi se sistem harmonizovao. Naime, prisutan je pritisak stanovništva da se radi uskladjeno. Kantonalni ministri se redovno sastaju da bi se postigla kompromisna rješenja i uskladilo funkcionisanje u oblastima društvenog, političkog i socijalnog života. Kantoni imaju ingerencije u domenu spoljne politike. Oni imaju pravo da kroje svoju politiku. Primjera radi, ako ciriški kanton želi da saradjuje sa Republikom Srpskom onda on rješava na koji će to način uredovati. Medjutim, ako se želi da uspostavi saradnja sa državom Bosnom i Hercegovinom onda se mora uključiti švajcarska država. Treba reći i to, da je vlada sastavljena od sedam ministara i da svaki od njih preuzima mjesto predsjednika federacije na jednu godinu. Švajcarskom narodu se svidja ovakav politički sistem.”
Regulisano je i funkcionisanje segmenta koji se tiče podjele vlasti izmedju države i stanovništva kroz razne gradjanske inicijative i referendum.
“To je ona inicijativa kojom gradjani utiču na rad vlade. Naime, sto hiljada potpisa je potrebno da se pokrene inicijativa. Taj instrument se ponekad zna da zloupotrijebi od strane pojedinih partija, ali on funkcioniše. Imamo slučaj da je populacija domaćica uspjela da favorizuje dosta gradjanskih inicijativa. Tako je jedna domaćica svojim angažmanom izdejstvovala inicijativu o kažnjavu počionioca krivičnog djela seksualnog zlostavljanja. Ona je rezultirala donešenjem zakona koji za počionica odredjuje zatvorsku kaznu ili ga upućuje u ustanovu za mentalno zdravlje. Taj slučaj je vezan za oblast ljudskih prava. Pored inicijativa imamo i drugi način kojim se uredjuju odnosi izmedju države i stanovništva, a to je referendum. Obaveza je vlade da postavi pitanje o nečem što je od važnosti za zemlju kako bi se glasalo o njemu. Primjera radi, kada se radi o promjeni ustava, da li će se Švajcarska priključiti EU, NATO. U tom slučaju nije važno da većina ljudi kaže “da” već da to kaže većina kantona. Pedeset hiljada glasova je optimalno potrebno za donošenje nekog zakona. Ono što je važno jeste, da se referendum dogadjaju, organizuju debate. Četiri puta godišnje se glasa o raznim temama. Dešava se da neke inicijative i ne budu prihvaćene. Prošle godine je raspisan referendum o izgradnji druge pruge tunela kroz planinu, jer putovanje sa sjevera na jug dugo traje. Postavlja se pitanje koje kaže, šta će se dogoditi ako dodje do povećanja frekvencije saobraćaja izgradnjom više tunela. Uslijedila je velika debata koja je u ovom trenutku aktuelna. Švajcarsko stanovništvo je glasalo da se gradi tunel, a vlada obećala da se saobraćaj neće povećati. Zatim, tu je priča o reforemi poreza za preduzeća. Bili smo pod pritiskom EU. Stanovništvo je glasalo “ne”, pa se to pitanje ponovo mora razmotriti”
Poznata je činjenica da je Švajcarska neutralna zemlja kada je riječ p pitanjima koja se tiču vojnog angažmana i još nekim drugim. Ambasadorica Švajcarske kaže, da je riječ o “ aktivnoj neutralnosti” i evo kako je pojasnila ovu definiciju.
023“Naša politička neutralnost je važna za naše ljude. Mogu reći, da je na snazi “aktivna neutralnost” koja znači, da ne bismo trebali da budemo udaljeni od problema koji se tiču zemalja EU i mi se trudimo da u njima učestvujemo na odredjeni način. Često smo bili most izmedju dvije strane, domaćini mirovnih pregovora, a što se ne može da nazove “pasivna neutralnost”.
Vlada Švajcarske je angažovana i na teritoriji Bosne i Hercegovine kroz humanitarne projekte, edukacije medicinskog osoblja i druge.
“Angažman Švajcarske u BiH je zasnovan na diplomatskim odnosima koji traju 25 godina. Na jednoj dugoj tradiciji zasnovanoj na solidarnosti i posvećenosti kako bi pomogli da svaka osoba može da živi izvan siromaštva, u dostojanstvu i sigurnosti. Naš angažman u BiH je raspodijeljen u nekoliko segmenata. Aktivni smo u oblasti funkcionisanja lokalne vlasti medju kojima i opštine Banja Luka. Zatim u domenu ekonomskih pitanja te borbe protiv nezaposlenosti. Vi znate da Švajcarska ima najmanju stopu nezaposlenosti. Kada je riječ o Banja Luci saradjujemo sa fakultetima koji se bave izučavanjem prerade metala i inžinjerstvom. Donosimo i mašine koje mladi ljudi mogu koristiti učiti. Saradjujemo sa Biroom za zapošljavanje. Tu je segmet zdravstva. Naš onkolog je angažovan u edukaciji medicinskih sestara u Bosni i Hercegovini i on će posjetiti Brčko, Mostar i još neke gradove kako bi pokazao kako funkcioniše sistem u Švajcarskoj kada je riječ o zdravstvu. U planu je organizovanje seminara u Sokocu čija tema će biti primarna njega i mentalno zdravlje. Ukratko, aktivni smo u cijeloj zemlji. ”
Na kraju svog izlaganja je Ambasador Švajcarske u BiH Andrea Rauber Saxer naglasila , da su za opstanak zajednice od izuzetne važnosti poštovanje principa saradnje, da postoje dogovori unutar zemlje i medju zemljama kako bi se obezbjedio takav društveno-politički ambijent prijemčiv za bitisanje jedne sretne porodice.

  • 001
  • 002
  • 003
  • 004
  • 005
  • 006
  • 007
  • 008
  • 009
  • 010
  • 011
  • 012
  • 013
  • 014
  • 015
  • 016
  • 017
  • 018
  • 019
  • 020
  • 021
  • 022
  • 023
  • 024
  • 025
  • 026
  • 027
pogledano 1325 puta Zadnji put promjenjen Utorak, 18 April 2017 22:29