• JEVREJSKI KULTURNI CENTAR "ARIE LIVNE"
    Jewish Cultural Center "Arie Livne"
  • SINAGOGA "ILONA VAJS"
    Illona Weiss Synagogue
  • MULTIMEDIJALNA SALA
    Conference room
Cvijeta Arsenić

Cvijeta Arsenić

E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

KUTIJA SREĆE ZA DJECU SAMOHRANIH RODITELJA

Dvanaestog januara 2017. godine, u multimedijalnoj sali Jevrejskog kulturnog centra „Arie Livne“ je Udruženje samohranih roditelja „Ponos“ organizovalo dodjelu novogodišnjih paketića za djecu samohranih roditelja. Jedan dio je podijeljen u decembru 2016. godine.
Jelena Cvoro i Nada GrahovacZahvaljujući Jeleni Čvoro i njenoj prijateljici iz Londona je pokrenuta stranica na Facebook za prikupljanje slatkiša, igrački, garderobe i svega onog što bi moglo da obraduje djecu i da to bude upakovano u kutije od cipela. Po uzoru kako to već godinama rade humanitarne organizacije na zapadu. Odaziv je bio izuzetno veliki, a u akciji su podržane od strane Ombudsmana za djecu RS Nade Grahovac.
Aktivistkinje Udruženja samohranih roditelja „ Ponos“, Dijana Mijatović, Aleksandra Stevandić Rakas, Maja Ulićević, Slobodanka Plavljanin su izrazile veliku zahvalnost Ombudsmanu za djecu RS što je odlučio, da se 140 paketića za djecu, za uzrast do 10 godina, pokloni udruženju kako bi ono moglo da obraduje djecu, ali i Jevrejskom kulturnom centru „Arie Livne“ koji je i ove godine dao svoj doprinos ugostivši mališane i njihove roditelje.
„Odlučili smo da podržimo akciju „Kutija sreće“ i da jedan dio paketića ustupimo Udruženju samohranih roditelja „Ponos“. Drago mi je što sam dio večerašnje svečanosti. zahvalniceSvjesni smo problema sa kojima se susreću samohrani roditelji. Neophodne su zakonske dopune i izmjene kojima bi se olakšao položaj samohranih roditelja i djece i nadamo se da će se one dogoditi u 2017. godini. Zahvaljujem se Jevrejskom kulturnom centru „Arie Livne“ koji je izašao u susret, da organizujemo večeras ovu svečanu dodjelu i nadamo se budućoj saradnji“, obratila se prisutnima Ombudsman za djecu RS Nada Grahovac.
Za podršku radu Udruženja samohranih roditelja „Ponos“ je uručeno 20 zahvalnica pojedincima, organizacijama, ustanovama, sportskim klubovima medju kojima i JKC „Arie Livne“ i njegovom direktoru Djordju Mikešu.
„Drago mi je što ste večeras ovdje. Naime, moja majka je bila samohrana majka i odgojila je dva sina i ja se sjećam dobro kako je to trebalo sve izdržati. Zato i vama želim da budete izdržljivi i hrabri“.

  • 001
  • 002
  • 003
  • 004
  • 005
  • 006
  • 007
  • 008
  • 009
  • 010
  • 011
  • 012
  • 013
  • 014
  • 015
  • 016
  • 017
  • 018
  • 019
  • 020
  • 021
  • 022
  • 023
  • 024
  • 025
  • 026
  • 027
  • 028
  • 029
  • 030
  • 031
  • 032
  • 033
  • 034
  • 035
  • 036
  • 037
  • 038
  • 039
  • 040
  • 041

GODINA U KOJOJ SU POSTIGNUTI ZNAČAJNI REZULTATI

Aleksandar LazarevicOsmog januara 2017.godine, u Jevrejskom kulturnom centru „Arie Livne“ je održana redovna, godišnja skupština Društva srpsko-jevrejskog prijateljstva kojoj su prisustvovali, počasni predsjednik društva g. Arie Livne, predsjednik društva prof.dr. Aleksandar Lazarević, potpredsjednici, direktor JKC „Arie Livne“ Djordje Mikeš i direktor banjalučke „Gimnazije“ Zoran Pejašinović te članovi Upravnog odbora Društva srpsko-jevrejskog prijateljstva.
Predsjednik društva, prof.dr. Aleksandar Lazarević je predočio izvještaj o radu u 2016. godini, a potpredsjednik Djordje Mikeš finansijski izvještaj. Usvojen je plan aktivnosti za 2017.godinu.
Doktor Aleksandar Lazarević je podsjetio prisutne na aktivnosti, kulturne i društvene dogadjaje koji su organizovni u protekloj godini u saradnji sa JKC „Arie Livne“ i Jevrejskom opštinom Banja Luka medju kojima su, obilježavanje Medjunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta te učešće na Svetosavskoj akademiji ( 27.01), obilježavanje vjerskih praznika Purima ( 23.03) i Pesaha ( 23.04.), svečani prijem kod Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika (april mjesec), polaganje vijenca u Donjoj Gradini (08.05), obilježavanje Medjunarodnog dana borbe protiv fašizma (09.05), organizovanje manifestacije „Dani Izraela i jevrejske kulture“ (16. i 17. 09. ), proslava Nove godine po jevrejskom kalendaru (02.10.) i obilježavanje vjerskog praznika Hanuka (24.12.)
Arie LivneIzabrani su i novi članovi Upravnog odbora, Aleksandar Sajić, Marinko Umićević, Larita Vujković, Predrag Bjelošević, Radmila Karanović, Ljiljana Čavić.
Predsjednik Jevrejske opštine Banja Luka Arie Livne je pozdravio prisutne, čestitao na aktivnostima koje su organizovane u protekloj godini.
“Hvala doktoru Lazareviću i članovima društva na zalaganju da ono postane prepoznatljivo i za godinu dana je postignut značajan pomak. Imali smo lepih kulturnih dogadjaja, društvenih, javnost je postala biti zaintersovana. Iskreno se nadam, da će se tradacija nastaviti. Imamo u planu organizovanje odlaska u Izrael. Želeo bih još nešto da kažem. Naime, ovde, u centru se organizuju kulturne manifestacije koje se tiču tradicije i običaja jevrejskog naroda. Trebalo bi, imajući u vidu da su članovi društva iz reda jevrejskog i srpskog naroda, da se posveti pažanja i gostovanju srpskih umetnika, muzičara te predstave kulture i običaji srpskog naroda.

 

Osmog januara 2016.godine, u Vijećnici “Banski dvor-Kulturni centar” je održana Osnivačka skupština Društva srpsko-jevrejskog prijateljstva. Ideja o osnivanju društva je inicirana davne 1992.godine, ali su ratne okolnosti spriječile njenu realizaciju. Nakon dvije i po decenije, zahvaljujući prvenstveno g. Arie Livne, predsjedniku Jevrejske opštine Banja Luka, direktoru JKC “Arie Livne” Djordju Mikešu, prof.dr. Aleksandru Lazareviću, direktoru banjalučke “Gimnazije” Zoranu Pejašinoviću, advokatu Aleksandru Sajiću, prof.dr. Nikoli Mojoviću, predstavnicima kulturnih institucija Republike Srpske, privrednicima sa područja banjalučke regije je Republike Srpska dobila društvenu organizaciju čiji je osnovni cilj očuvanje tradicije, jačanje kulturne saradnje izmedju srpskog i jevrejskog naroda te druge aktivnosti. Jednoglasnom odlukom je za počasnog predsjednika izabran g. Arie Livne, predsjedavajući skupštine advokat Aleksanadar Sajić, za predsjednika je imenovan prof.dr. Aleksandar Lazarević, dva potpredsjednika, Djordje Mikeš i Zoran Pejašinović i sekretar Nives Jakovljević. Za čanove Upravnog odbora Društva srpsko-jevrejskog prijateljstva su imenovani, g. Arie Livne, Zoran Pejašinović, Djordje Mikeš, Aleksandar Sajić, prof.dr. Nikola Mojović Aleksandra Stevandić Rakas, Ivana Levi, Tatjana Savić, dr. Sanja Sibinčić, Slobodan Puhalac, Ljubo Ćubić, Boris Goronja, Berislav Djurić.

 

  • 001
  • 002
  • 003
  • 004
  • 005
  • 006
  • 007
  • 008
  • 009
  • 010
  • 011
  • 012
  • 013
  • 014
  • 015
  • 016
  • 017
  • 018
  • 019
  • 020
  • 021
 
KONCERT TRIA „ RUBINSTEIN KLEZMER PROJECT“

TRI PRIJATELJA JEDAN PUT - TRI PRIJATELJA JEDNA HARMONIJA

Nakon održanog zasjedanja redovne skupštine Društva srpsko-jevrejskog prijateljstva je publika imala priliku uživati u bravuroznom nastupu tria pod imenom „ Rubinstein Klezmer Project“, njihovoj virtuelnoj tehnici, sjajnim aranžmanima i efektnoj kombinaciji instrumenata. Radi se o jednoj od specifičnih „klezmer“ skupina današnjice koju predvodi violinistički virtuoz iz Izraela, Ya,akov Rubinstein.
Frano Y. MartincevicKlavirista, Frano Y. Martinčević Kolonomos, koji je muzičko školovanje započeo sviranjem klavira, a zatim talenat razvijao na svim vrstama klavijatura, uključujući i klasične orgulje na Norveškoj akademiji u Oslu, je izrazio zahvalnost pozivom da trio gostuje u JKC „Arie Livne“ .
„Drago nam je što nastupamo pred banjalučkom publikom u ovom kulturnom centru, a nadamo se da ćemo nastupiti i na sceni Kulturnog centra Banski dvor. Reći ću vam, da je naš trio jedan sjajan glazbeni projekat koji je nastao u Norveškoj prije šest godina. Tada smo se ja i maestro Ya,akov Rubinstein dogovorili, da krenemo u ovaj projekat u kom bi stilski sublimirali poznate etno glazbene stilove iz istočne i južne Evrope u kombinaciji sa balkanskim melosom, sefardskom romansom i izraelskom, ritmičnom pentatonikom. Ovaj stil u skraćenoj verziji se popularno naziva danas u svijetu „ World Music“ ili „ Cross-over stile“. No, mi smo mu još dodali pridjev - „multietno stil“.
Almir MeskovicNa početku nam se pridružio i naš mladi kolega Almir Mešković iz Tuzle, koji je jedan od najboljih harmonikaša njegove generacije sa područja bivše Jugoslavije. I tako je krenula ova priča za koju se uskoro ispostavilo da je bila pun pogodak, jer smo uz virtuoznu tehniku, sjajne aranžmane i našu itekako klasičnu podlogu te druge izuzetno rijetke, ali i efektne kombinacije instrumenata (violina, klavir, harmonika) počeli da intrigiramo javnost, poznavaoce muzike, ljubitelje dobrih nota. Bilans je nastup u desetak evropskih, afričkih i azijskih zemalja, a u regionu smo imali sjajne nastupe u Lisinskom i Mimari (Zagreb), nastup na „Sarajevskoj zimi 2014“, u Domu Armije u Sarajevu te nastupi u srednjoj Bosni. Izgradili smo ime koje u svijetu etno glazbe predstavlja svjetski brend. Želio bih još samo reći, da je najprestižnija diskografsko-izdavačka kuća za etno glazbu u svijetu „ Arc Music“ iz Londona potpisala sa nama dugogodišnji ugovor i izdala prvi CD pod nazivom „ Fidler on the road“ 2013.godine“. Na kraju je dodao, da kada ih pitaju, a ko su oni sem što su muzičari koji sjajano rade svoj posao, naš sagovornik reče, da su oni – tri prijatelja i jedan put i tri prijatelja i jedna harmonija.
Yaakov RubinsteinVeliko je svjetsko ime idejni tvorac tria Ya,akov Rubinstein. Za njega slovi, da je poznat i priznat u svim muzičkim sredinama u svijetu. Nastupa od svoje sedme godine na koncertima u Evropi, Izraelu, Japanu, Kini, SAD. Muzičko školovanje je započeo u gradu Holonu, a nastavio kod svjetski priznate profesorice violine Ilone Feher. Studije je završio u Tel Avivu, a školovanje nastavio u Frankfurtu i Njujorku kod koncertnog majstora i dirigenta Njujorške filharmonije. Kao solista je nastupio sa mnogim orkestrima poput Bamberškog simfonijskog orkestra, Komornog ansambla iz Mannheima, Brandenburške filharmonije, Orkestra mladih iz Basela, Izraelskog komornog orkestra i mnogih drugih. Bio je koncertmajstor Berlinske filharmonije. Od 1995. do 2009.godine je bio prva violina Bamberškog simfonijskog orkestra, izvodio recitale u cijeloj Evropi, SAD, Južnoj Americi, Izraelu te nastupio sa najpoznatijim dirigentima svijeta.
Namladji član tria „Rubeinstein Klezmer Project“, Almir Mešković (harmonika) je diplomirao u klasi slavnog virtuoza i pedagoga na harmonici, prof.dr. Zorana Rakića, na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, a magistrirao u Oslu na „Norges Musikkhogskole“. Jedan je od najboljih harmonikaša svoje generacije na teritoriji bivše Jugoslavije. Pobjednik je mnogih takmičenja u Italiji, Španiji, Poljskoj, Češkoj, Ukrajini, Portugalu, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Rumuniji, Njemačkoj.

  • 022
  • 023
  • 024
  • 025
  • 026
  • 027
  • 028
  • 029

 

 

HANUKA LESIMHA –HANUKA NA RADOST

U subotu, 24.12.2016. godine, članovi Jevrejske opštine Banja Luka su proslavili jedan od najvećih jevrejskih praznika-Hanuku. Prisustvovali su i prijatelji jevrejske opštine, medju kojima i predsjednik Društva srpsko-jevrejskog prijateljstva prof.dr. Aleksandar Lazarević.
Prije početka svečanosti, u sinagogi „Ilona Vajs“ je organizovana molitva za vjernike.
Predsjednik Jevrejske opštine Banja Luka Arie Livne i direktor Jevrejskog kulturnog centra Djordje Mikeš su pozdravili članove opštine, poželili dobrodošlicu gostima i poželili uspjeh u privatnom i poslovnom životu te naglasili značaj jednog od najvećih jevrejskih praznika. Podijeljini su i paketići za mališane i organizovana mini-radionica u kojoj su djeca uživala u igri, plesu, slikanju....

 

Hanuka je jedan od najvećih jevrejskih praznika i slavi se 25. kisleva (sredina decembra mjeseca). Njega karakteriše dogadjaj iz 164.g. prije Hrista, kada je nakon trogodišnjih progona i borbi ponovo posvećen jerusalemski Hram. Helenistički kralj iz porodice Seleukovića, Antioh IV. Epifan je bio zabranio jevrejske obrede u Hramu te uspostavio poštovanje Zeusa Olimpiskog. To je iniciralo jevrejsku pobunu u kojoj su ih predvodili Makabejci. Nakon Epifanove smrti je Hram u Jerusalemu očišćen i ponovo posvećen.
U vezi ovog istorijskog dogadjaja se veže legenda o svjetiljci koja je nastavila goriti u Hramu iako za nju nije bilo dovoljno ulja. U Talmudu je zabilježena legenda prema kojoj je u Hramu bilo oskrnavljeno sve ulje namijenjeno obrednim svjetiljkama. Ostala je samo jedna posuda koja nije bila oskrnavljena, a u njoj je bilo ulja dovoljno za jedna dan. Međutim, svjetiljka je gorila svih osam dana. Tako je paljenje svjetiljki tokom ovog praznika postao narodni običaj što je kasnije i ozakonjeno u Talmudu. Prvog dana se pali jedna svjetiljka, a kasnije svakog dana po još jedna i tako do osam. Iz ovih razloga su nastali i osmokraki svećnjaci koji se danas nazivaju „hanukija”, da bi se razlikovali od sedmokrakih (“menorah”). Ovaj praznik obično pada u decembru, tada se u kući ne radi ništa, a porodica obično sjedi oko stola i igra se zvrčkom koja se na jidišu naziva “trendel”.


  • 001
  • 002
  • 003
  • 004
  • 005
  • 006
  • 007
  • 008
  • 009
  • 010
  • 011
  • 012
  • 013
  • 014
  • 015
  • 016
  • 017
  • 018
  • 019

Šestog decembra 2016.godine, prof. dr. sc. Zlatko Kramarić, Generalni konzul Republike Hrvatske u Banja Luci je održao predavanje na temu, „ Odnos civilnog društva i demokratije“. Pored domaćina, predsjednika Jevrejske opštine Banja Luka Arie Livne, direktora Jevrejskog kulturnog centra „Arie Livne“ Djordja Mikeša prisustvovali su, Generalni konzul Srbije Vladmir Nikolić, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske Rajko Kuzmanović, predstavnici i članovi Društva srpsko-jevrejskog prijateljstva te brojne zvanice iz javnog, kulturnog života grada i Republike Srpske.

PRETPOSTAVKA ZA USPJEŠNE TRANZICIJSKE PROCESE JE RAZVIJENO CIVILNO, DEMOKRATSKO DRUŠTVO

Predsjednik Jevrejske opštine Banja Luka Arie Livne je pozdravio uvaženog gosta i zahvalio se prisutnima na posjeti.
„Mi živimo u jako teškom periodu istorije. Ljudima, koji imaju gledišta na svijet sličnim mojima, je zasigurno još teže. Maloprije sam rekao svom prijatelju iz Hrvatske, da sam u Izraelu predstavljam kao ortodoksni ljevičar, a to danas nije baš najsimpatičnije političko opredjeljenje. Svijet postaje biti sve radikalnije orjentisan. Šta će od toga da bude, vidjećemo. Ja sam u 96. godini života i odlično se sjećam 1936.godine. Imao sam tada 15 godina. Svijet je i u tom periodu išao u pravcu u kom sada ide. Mi smo to sa osmijehom posmatrali, misleći da to neće biti baš tako. Kakva glupost. Vidjeli smo nekoliko godina kasnije šta je od toga ispalo“.
G. Livne je stava, koji je prisutan u svim njegovim javnim nastupima, da radikalne ideologije ne treba vezivati za jedan narod, naciju niti sljedbenike koji su činili zločine u ime te ideologije.
„Ovdje, kod nas, se mnogo govori o Hrvatskoj kao državi koja je krajnje desno, politički utemeljena. Ja, imam drugo mišljenje. Čitam hrvatsku štampu, pratim dogadjanja. Fašizam i nacistička ideologija nemaju vezu sa nacijama, u smislu poistovećivanja. Naprosto, to je ideologija. Najveći fašista može biti neko u Izraelu, SAD, Velikoj Britaniji....itd. Može, eto, i u Hrvatskoj da bude. Ali, nikada ne smijemo da osudjujemo celi narod, jer narod nije kriv. On je samo podeljen i ima različita mišljenja. I kod nas, ovdje u RS, BiH, Srbiji, Sloveniji...svugde. Ovo sve govorim zbog dragog gosta kako bi smo se razumeli na najbolji mogući način. Znate, stavljena je ta ploča u Jasenovcu na kojoj piše, „ Za dom spremni“. Ali, predsednik hrvatske vlade je taj čin osudio. I to je dobro. Možda nije dobro to što je rečeno, da je taj postupak zakonski dozvoljen. No, šta je tu je. Naravno, da on vredja osećaje ljudi koji su pretrpeli golgote jasenovačkih logora, uključujući i mene. Ali, ja bih još nešto rekao. Jevrejski narod je, prema podacima istorijskim, izgubio 6 miliona ljudi u Drugom svetskom ratu. Glavni krivci za to su pripadnici nemačke, nacističke ideologije. Danas, pak, imamo jednu drugu priču. Država Izrael je u najboljim odnosima sa Nemačkom i pored SAD nema boljeg saveznika. To je istorija, to su procesi koji su pomalo kontradiktorni, ali živimo u takvom svetu.
On je rekao, da se u svijetu dešavaju strašne stvari, ali i da se protiv istih moramo boriti kako se ne bi ponovili dogadjaji iz prošlog vijeka.
„Ja ne optužujem nijedan narod kao celinu. I mislim da treba da pomažemo one koji su dobri, osudimo one koji su loši. U svetu se bude radikalni pokreti, biraju se radikalno orjentisani predstavnici naroda. Trebamo se boriti, da zbog tih procesa, jako opasnih za čovečanstvo, ne dodje ponovo do kataklizmičnih dogadjaja. A, to se može postići ako se narodi, bez obzira na boju kože, religiju udruže zajedno i ustanu odlučno protiv zla koje može da kulminira u datom trenutku“, naglasio je Arie Livne.
On je podsjetio, da se Jevrejski kulturni centar „Arie Livne“ svrstava u onaj red kulturnih ustanova koje imaju jasana stav, a on glasi- da svi narodi treba da imaju isto pravo.
„Svi su dobrodošli u ovu kulturnu ustanovu, da kažu javno svoja mišljenja, predoče svoje poglede na svet i dogadjaje u njemu“.

IMG 3925Nakon uvodne riječi g. Arie Livne, prisutnima se obratio Generalni konzul Hrvatske u Banja Luci, prof.dr.sci. Zlatko Kramarić. On se zahvalio na lijepim riječim, dobrodošlici koja mu je ukazana i što ga obavezuju na odredjeni način.
„Prije početka izlaganja, u neformalnom razgovoru sa domaćinima, smo zborili kako je u diplomaciji jako važno paziti na svaku riječ. Pa, i ono što se ne kaže je jako važno kao i ono što se kaže. Budući da je moj osjećaj, da u JKC „Arie Livne“ govorim kao pred prijateljima, ljudima koji dijele isto mišljenje kao ja, onda smatram da se može govoriti slobodnije, bez osjećaja blage frustracije kada bi doista morali paziti na svaku izgovorenu riječ“.
On se osvrnuo na stav g.Arie Livne koji se tiče stigmatizacije cijelog naroda iz razloga, jer su pojedini iz reda tog istog naroda počinili zlodjela.
„Kao što reče dragi domaćin, nijedan narod ne zaslužuje da ima osudu, stigmu da je genocidan, fašisoidan, zločinački. To znači, da svi mi koji se ne slažemo sa nekim negativnim pojavama unutar naših naroda, imamo zadatak, da sve te pojave prepoznamo, osudimo kako bi se svrstale na marginu i postale biti same po sebi nevažne. Mislim da se to uz velike napore može rješavati. Evo, primjer toga je i taj dogadjaj u Hrvatskoj koji je osudio predsjednik hrvatske vlade i koji se jasno odredio prema toj situaciji koja je potakla duhove iz prošlosti. To je jako važno , a i meni olakšava posao ovdje kao nekog ko diplomatski predstavlja Hrvatsku u Republici Srpskoj. Da ne moram objašnjavati konstantno nešto što je objašnjivo.
Kramarić se osvrnuo i na riječi g. Arie Livne, a kojima se kaže, da on slovi u Izraelu kao ortodoksni ljevičar i što nije baš zavidna , politička pozicija u aktuelnom političkom trenutku u svijetu.
„Naš domaćin lijepo kaže, da se u Izraelu prepoznaje kao deklarisani ljevičar i još upotrijebio jedan izraz koji me je malo nasmijao. Rekao je šugavi. Onda se i ja, u nekoj starijoj partijskoj nomenklaturi, prepoznajem kao neko ko je pripadao onim, tako da kažem, trulim liberalima. Pa, to onda dodje jedno te isto. Znate, uvijek imate tu autsajdersku poziciju iz koje morate pokušati drugačije javno, politički djelovati. A, to zna biti naporan posao“.
IMG 3932Konzolu Kramarić je izrazio zadovoljstvo što njegovo predavanje u centru nema pedagoški karakter, jer, kako reče, u takvim situacijama ima ponekad osjećaj da uzalud govori.
„Znate, kada predajem studentima, imama ponekad osjećaj da govorim uzalud, jer me malo napušta taj pedagoški optimizam. Ovo predavanje u centru, zapravo ovu vrstu predavanja, smatram čak djelotvornijim od univerzitetskog. Jer, kroz razgovor, dijalog koji budemo vodili možemo doći ponekad do valjanijih zaključaka“.
Predavanje na temu Odnos civilnog društva i demokratije“ je, kaže, trebalo da počne uvodom koji ima veze sa dvije knjige čiji je autor. No, konzul se odlučio da uvodni govor započne jednom anegdotom iz vremena kada je bio profesor makedonistike i teorije književnosti na Filološkom fakultetu u Osijeku. Kaže, da se s razlogom odlučio za takvu vrstu uvodnog predavanja, jer neki dogadjaji, naizgled benigni, ponekad budu smjernica za neke druge pravce djelovanja, a što se dogodilo u njegovom slučaju.
„Sredinom osadmdesetih godina dogodio se skandal na mom fakultetu u Osijeku. Tada sam bio profesor teorije književnosti i makedonistike na studiju tadašnje jugoslavistike. Studenti su pored hrvatskog jezika i književnosti, izučavali makedonski jezik i književnost, slovenski jezik. Budući da nismo u Osijeku imali stručnjaka za slovenski jezik, lektorica je bila jedna mlada Slovenka koja je povremeno dolazila kao gost predavač. Da održi, kako mi to kažemo, onaj jedan blok-sat. E, onda je na jednom satu predavanja slovenskog jezika, kada je trebalo da se prevede, donijela „Mladinu“, ondašnji, poznati, slovenski, omladinski tjednik koji je slovio za kontroverznog, avangardnog zbog svojih tekstova i tu i tamo bio zabranjivan. No, on je ipak slobodno izlazio u ono vrijeme u Sloveniji, a mogao se kupiti u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu...To nije prošlo nezapaženo. Naprotiv, uslijedio je skandal. Netko od nadobudnih studenata je prijavio koleginicu, da je kao predložak satu slovenskog jezika uzela najnoviji broj „Mladine“. Radilo se o jednom ne tako teškom tekstu. Ali, sama činjenica da je to bila „Mladina“ izazvala je odredjenu konstelaciju u ondašnjim politički krugovima koji su pod hitno sazvali sastanak. A, ja , koji nisam bio član partije, sam bio pozvan na taj sastanak. Jer, je neko iz komiteta išao toliko daleko, da je optužio sve one profesore koji su u to vrijeme trebali imati sat predavanja. Kako sam i ja u tom terminu trebao imati svoj sat, a njega sam poklonio koleginici kako bi održala predavanje, onda smo bili suspendovani svi mi koji smo taj sat poklonili kako ona ne bi morala često putovati u Osijek. Nastao je haos. Sve to se ocijenilo incidentom širih razmjera. A, zašto vam sve ovo govorim !? Ovo se nije dogodilo u nekoj ostrašćenoj sredini. Jeste u malom mjestu, u četvrtom gradu po veličini u Hrvatskoj, u drugoj polovici osamdesetih godina. Netko je unutar partije pomno posmatrao i donio zaključak, da je veliki grijeh da se na satu slovenskog jezika dogodi da se čita „Mladina“. To je, možda, bio jedan od onih pokretača da se više ne bavim samo teorijom književnosti. Vidio sam da je politika sve prisutnija. I koliko god vi od nje pokušali pobjeći, ona neće da bježi od vas i uvlači u svoje čudne i ponekad nemoguće kombinacije“.
IMG 3929Kramarić je mišljenja, da kada pojedinac odluči da odustane od ausajderske pozicije i okrene se prema politici, onda mora i da pronadje način na koji će ući u nju. Pored, kako reče, službenih, partijskih kanala, treba da pronadje i neke druge modele.
„Postojale su u to vrijeme alternativne skupine koje su promišljale na drugačiji način. Mislim da su medju prvima bili ekološki pokreti preko kojih se mogao izraziti drugačiji politički stav. Takodje se upoznajem sa ženskim skupinama, sa tim nekim feminizmom koji u ono vrijeme postaju biti sve aktuelniji. Kroz kulturne studije, shvatićete da je kultura nastavak politike drugim sredstvima, sam promislio, da su to bili načini kako da se počne politički djelovati. U Osijeku za to nije bilo prostora, pa ste ga morali tražiti u Zagrebu i drugim većim gradovima“.
Sve što je rekao su tek neki od segmenata za uvod u temu koja se bavi proučavanjem civilnog društva i demokratije. A, njegov stav, kada je riječ o tome, glasi, da gdje je bilo razvijeno civilno, gradjansko društvo su postojale i pretpostavke, da procesi tranzicije koja je uslijedila krajem osamdesetih godina, budu jednostavniji.
„Kada idete od sjevera, od Triglava ka Vardaru, onda se vidi kako su se ti procesi odvijali. U Sloveniji je ta tranzicija realizovana puno jednostavnije za razliku od drugih teritorija. Naime, relativna razvijenost gradjanskog društva je omogućila pretpostavke da se organizuju prvi, slobodni, višestranački izbori. Društva u kojima su bile razvijenije te civilne udruge, ta društva, alternativni pokreti, su na neki način tu tranziciju podnijela na kud i kamo bezbolniji način. Zato što su u njima demokratski standardi bili puno bolji, kvalitetniji“.
U kontekstu predavanja o demokratskom, civilnom društvu, prof.dr.sci. Zlatko Kramarić je naglasio, da je za pravilno sagledavanje dogadjaja koji odredjuju razvoj društava od velike važnosti, da se na jedan racionalan, liberalan, neutralan, objektivan način progovori o onom što nam se dogadjalo u prošlosti, a i da se pokuša shvatiti to što nam se dogodilo. Da se traže uzroci, a ne da se vodi borba sa posljedicama.
„Vratimo se na ono što je naš dragi domaćin rekao, da se on još uvijek sjeća 1936.godine. Naime, godinu dana kasnije jedan čuveni, njemački filozof je održao predavanje o Evropi i krizi u njoj. Njemu je bilo jasno da je Hitler bio na vlasti, da se u Rusiji dogadjaju promjene, radjaju dvije ideologije koje prijete da će dovesti do kulture zaborava. I ovaj naš život, na prostoru bivše Jugoslavije, se može uvrstiti u viziju njemačkog filozofa. A, ona glasi, da će se život na ovim prostorima odvijati izmedju Berlina i Moskve. Tako je i bilo. Obje ideologije su bile u funkciji zaboravljanja one naše kulture pamćenja, naše pozicije, povijesti. Svako je imao želju da implementira i promijeni tu našu povijest. Da favorizuje neke elemente, da postanu bitniji, važniji. A, druge da potisne, zaboravi. Otuda danas i pojava jugonostalgije kao sjećanja na neki period koji se očito više ne može ponoviti. I zato što stanje društva u našim državama nije sjajno mnogima se učini, da je prije bilo mnogo bolje. Bez obzira što zaboravljaju jedan temeljni postulat, da je karakter današnjih društvenih odnosa dirigovan karakterom bivših režima. E, sada se vraćamo na onu priču o tranziciji koju su neke teritorije ex Jugoslavije prošle bezbolnije. Jugonostalgičari zaboravljaju ono što se dogadjalo u periodu 1945.godine do 1990.godine, a što je tok te tranzicije i odredilo. Jer, su se na nekim prostorima neke stvari odradile ranije, a na drugima kasnije ili bile potisnute. Naime, trebalo je biti jasno , da poslije izbora u Hrvatskoj i Sloveniji više ne postoji Jugoslavija. Da, naprosto, više nije bilo tog integrativnog elementa koji bi tu dezintegraciju mogao na bilo koji način da spriječi. I još nešto, činjenica je i da ne znači, ako su održani prvi, višestranački izbori, da će demokracija biti jedina igra u gradu. To se, na žalost, nije dogodilo. Isko su se države, formirane dezintegracijom, kasnije smatrale boljima“.
Da je proces demokratizacije društva, stvaranja civilnog društva sa svim njegovim pratećim postulatima dugotrajan, govori i sam konzul koji kaže, da se u novoformiranim republikama situacija u oblastima, koje su „ogledalo“ onog što se zove demokratija i civilno društvo, nije umnogome promijenila u odnosu na vrijeme iz perioda postojanja bivše Jugoslavije, odnosno jednopartijskog sistema.
„Bio sam veleposlanik , ambasador na Kosovu, Makedoniji i svugdje osjećate isti problem. A, on glasi, da nemaju svi jednako pravo- primjera radi, u oblasti medija. Kao što su se u ono vrijeme Titov govor, putovanja, aktivnosti pratili pola sata u centralnim emisijama, tako danas svi lideri na ovim prostorima takodje dobijaju veliku minutažu. Ta činjenica pokazuje, da se ti procesi demokratizacije društva odvijaju na jednoj simboličnoj razini i da postoji još čitav niz radnji koje je neophodno preduzeti. Ove moje dvije knjige su pokušaj teorijskog odgovora na ono sve što se dogodilo. Ne da se nešto brani, ne da budeš apologeta ni prošlog ni ovog današnjeg vremena već pokušaj, da se na jedan krajnje racionalan način sagledaju dogadjaji kao preduslov stvaranja, jačanja civilnog društva“.

IMG 3940Kramarić se osvrnuo i na Dejtonski sporazum i njegovu ulogu u održavanju mira i stabilnosti u regionu.
„Dejtonski sporazum, koga nazivaju i „ludjačka košulja za Bosnu i Hercegovinu“ je donio neku stabilnost na način koji su to osmislile imperijalističko – socijalističke strukture. Šta to znači !? To znači, da se u nekim momentima ponavlja cijela ona procedura koju smo upoznali u periodu od 1945. godine do 1990.godine, za koju ne mislim da ovi tvorci Dejtonskog sporazuma misle da je uspješna. Ali, oni su svjesni da je u ovom trenutku jedino prijemčiva. Ovaj sporazum je suspendirao svaki oblik demokratizacije i malo se o tome razmišlja. I dok se ne preokrene, da u prvi plan budu procesi demokratizacije,“demos“, a ne stabilnost postojaće odredjeni problemi. Jer, bojim se da će se takva situacija opet nužno završiti nekom novom dezintegracijom. Da ne bih upotrijebio jače riječi. Jer, kada bi neko samo snažnije, jače počeo govoriti protiv ovog sporazuma, taj bi bio izoliran ili čak sankcioniran, isključen iz političkog života. Zato je Dejtonski sporazum, zbog svega rečenog, suspenzija civilnog, gradjanskog društva. On ne omogućava nijedan iskorak“.
Na kraju izlaganja je podsjetio, da njegovo političko djelovanje u Hrvatskoj ima uporište u Štrosmajerovim i Krležinim idejama sa jedne strane i idejama Starčevića .
„I ovi moji tekstovi, pisanje su pokušaji neprestanog definiranja, šta je to što se zove hrvatski identitet. A, ako ćemo biti do kraja iskreni, jugoslovenstvo je proizvod hrvatskog političkog uma u jednom odredjenom momentu. Što pokazuje, da sve pojmove koji se pojavljuju u politici morate ispočetka redefinirati , definirati i kasnije rekonstruirati. Tako da ja imam taj jedan nemir, da se nikada ne želim distancirati od ove jedne koncepcije koju zastupa Štrosmajer. Ali, isto tako mi je u nekim elementima prihvatljivija Starčevićeva koncepcija. S tim da to nije koncepcija 20-og vijeka već devetnaestog“ glasio je kraj predavanja Generalnog konzula Hrvatske Zlatka Kramarića.
On se zahvalio domaćinima koji su ga ugostili i omogućili da, kako kaže, nakon relativno kratkog boravka u Banja Luci, dobije priliku da govori pred relevantnim naučnim radnicima, akademicima grada i Republike Srpske, diplomatama.

ponedeljak, 19 decembar 2016 12:16

NOVOGODIŠNJI PAKETIĆI ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMA

VIDIMO SE IDUĆE GODINE NA ISTOM MJESTU!

U Jevrejskom kulturnom centru „Arie Livne“ je 16.12.2016. godine organizovana podjela novogodišnjih paketića za djecu sa poteškoćama iz Centra „Dajte nam šansu- Zvjezdice“ i Udruženja „Djeca svjetlosti“. Humanitarnu akciju je podržala Jevrejska opština Banja Luka, a pod pokroviteljstvom Edukativnog kulturnog centra „IHTUS“ koji se pobrinuo da i ove godine, kao i prošle, paketići stignu na vrijeme.
Direktor JKC „Arie Livne“ Djordje Mikeš se zhvalio prijateljima iz „IHTUS“-a na saradnji koja traje dvije godine i poželio dobrodošlicu djeci, njihovim roditeljima, gostima. On je čestitao predstojeće praznike i zakazao druženje iduće godine na istom mjestu i u isto vrijeme.
„ Podsjetiću, da je naš centar nedavno bio organizator kulturne manifestacije posvećene djeci sa poteškoćama, a povodom Medjunarodnog dana dječijih prava i tada sam rekao, da je velika radost vidjeti osmijeh na licima djece. Družili smo se sedam dana, uživali u pozorišnim predstavama, recitalima, muzici, a onda sam obećao djeci da ćemo se vidjeti za petnaestak dana, jer će ih posjetiti Deda Mraz. I evo, on je tu, sa ovi prekrasnim paketićima. Znate, draga moji, mi imamo jako dobre odnose sa Deda Mrazom. On poštuje vaše želje, primjedbe, pa, ukoliko kojim slučajem ne budete zadovoljni onim što vam je poklonio ove godine, recite nam i mi ćemo mu odmah javiti.“
Nakon obraćanja direktora centra, djeca (glumci-amateri), prijatelji Edukativnog centra „IHTUS“ su izvela novogodišnju, pozorišnu predstavu. Zatim je u salu ušao Deda Mraz čiji dolazak je pozdravljen velikim aplauzom. Teško je riječima opisati emocije dječice koja su skakutala oko njega, čupkajući ga za bradu, vukući za rukave, zapitkujući, da li im je donio automobil, loptu, lutku...Uslijedila je podjela paketića uz obavezno fotografisanje sa Deda Mrazom i čime je završeno još jedno prekrasno druženje u prohladnoj decembarskoj noći, u Jevrejskom kulturnom centru „Arie Livne“.

 

  • 001
  • 002
  • 003
  • 004
  • 005
  • 006
  • 007
  • 008
  • 009
  • 010
  • 011
  • 012
  • 013
  • 014
  • 015
  • 016
  • 017
  • 018
  • 019
  • 020

RADITI NA JAČANJU ODNOSA IZMEDJU DVIJE ZEMLJE

U multimedijalnoj sali Jevrejskog kulturnog centra “Arie Livne” je 14.12.2016.godine NJ.E. g. Petr Ivancov, Ambasador Rusije u Bosni i Hercegovini održao predavanje posvećeno dvadesetogodišnjici postojanja diplomatskih odnosa izmedju Rusije i Bosne i Hercegovine, odnosima Rusije i Bosne i Hercegovine u aktulenom trenutku te Rusije i Balkanske regije. Predavanju su prisustvovali predsjednik Jevrejske opštine Banja Luka Arie Livne, generalni konzul Srbije u Banja Luci Vladimir Nikolić, predsjednik Društva srpsko-jevrejskog prijateljstva prof.dr. Aleksandar Lazarević, članovi društva te brojne zvanice iz političkog, javnog , kulturnog života grada i Republike Srpske.
Predsjednik Jevrejske opštine Banja Luka Arie Livne se zahvalio ambasadoru na gostovanju i naglasio značaj postojanja prijateljskih odnosa sa Rusijom koji imaju istorijsku tradiciju.
Ambasador Petr Ivancov je predočio u svom izlaganju, kakvo je trenutno stanje i koje su perspektive razvoja odnosa izmedju Rusije i Bosne i Hercegovine, govorio je o ruskom stavu u vezi aktuelnih pitanja vezanih za regiju te pitanja koja se tiču dogadjanja na svjetskom nivou.
„Ove godine se navršava 20 godina od uspostavljanja diplomatskih odnosa izmedju Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije i naše je očekivanje da će se u idućem periodu odnosi izmedju dvije zemlje još više osnažiti na obostrano zadovoljstvo“, naglasio je ambasador Ivancov.
Prije početka predavanja, ambasador se susreo sa predstavnicima Jevrejskog kulturnog centra „Arie Livne“ i Jevrejske opštine Banja Luka, predsjednikom Jevrejske opštine Banja Luka Arie Livne, direktorom centra Djordjem Mikešom, članovima Upravnog odbora JKC Arie Livne i Jevrejske opštine Banja Luka. Obišao je prostorije centra, posjetio sinagogu „Ilona Vajs“ i interesovao se o osnivanju, organizaciji, funkcionisanju Jevrejske opštine Banja Luka, njenom istorijatu. Rekao je, da je prijatno iznenadjen onim što je vidio tokom posjete centru, rezultatima koji su postignuti od njegovog osnivanja do danas i poželio domaćinima uspjeh u budućim aktivnostima. Rekao je i da se uvijek raduje posjeti Banja Luci.
U kratkom razgovoru, koji je bio prevashodno fokusiran na organizovanje aktivnosti centra kojima se promovišu kultura i tradicija jevrejskog naroda, ali i drugih naroda i nacija na ovim prostorima, ambasador Ivancov je rekao, da je djelimično upoznat sa hebrejskom kulturom.
„Znate, ruski narod je istorijski i religijski vezan za srpski narod. Nas povezuje pravoslavlje i mi uspostavljamo mostove saradnje u svim segmentima vodeći se tom tradicijom. Večeras sam gost Jevrejskog kulturnog centra „Arie Livne“ i jako sam počastvovan. Jevrejska kultura, kako bih rekao, ima puno stavki, kompleksna je, višeslojna. Ukratko, jedna hiljadugodišnja religija o kojoj sam informisan, kada je riječ o BiH, preko Jevrejske opštine u Sarajevu te kulturnih institucija koje rade na očuvanju kulturne baštine jevrejskog naroda. Posjeto sam staro jevrejsko groblje u Pragu, jedno od najstarijih u Evropi.“
Ambasador Ivancov je izrazio zahvalnost na pozivu za uspotavljanjem kulturne saradnje sa Jevrejskim kulturnim centrom „Arie Livne“.
„Ako bi postigli dogovor da idemo u takve projekte, možete računati na našu punu podršku. U ime ruskog naroda, kojeg predstavljam ovdje, na ovim prostorima, to bi nam bilo veliko zadovoljstvo“

  • 001
  • IMG_3942
  • IMG_3943
  • IMG_4458
  • IMG_4463
  • IMG_4464
  • IMG_4465
  • IMG_4466
  • IMG_4469
  • IMG_4470
  • IMG_4475
  • IMG_4480
  • IMG_4484
  • IMG_4485
  • IMG_4488
  • IMG_4489
  • IMG_4490
  • IMG_4491
  • IMG_4496
  • IMG_4498
  • IMG_4515
  • IMG_4516
  • IMG_4517
  • IMG_4518
  • IMG_4519
  • IMG_4521-2
  • IMG_4521
  • IMG_4522
  • IMG_4529
  • IMG_4534
  • IMG_4535
  • IMG_4536
  • IMG_4537
  • IMG_4539
  • IMG_4540
  • IMG_4542
  • IMG_4543
  • IMG_4544
  • IMG_4546
  • IMG_4550
  • IMG_4551
  • IMG_4553
  • IMG_4554
  • IMG_4556
  • IMG_4558
  • IMG_4559
  • IMG_4560

Učenici Instituta za moderno muzičko obrazovanje „Opus conmusica“ su i ove godine, 2.12.2016. godine organizovali završni koncert, kada je riječ o nastupima za 2016.godinu u Jevrejskom kulturnom centru „Arie Livne“.
Naime, tradicionalno, kao i prethodne tri godine, „Opus conmusica“ organizuje u decembru mjesecu nastup svojih učenika u JKC „Arie Livne“, pa je publika mogla uživati u nastupu mladih umjetnika ( gitara, klavir, harmonika...).
Podsjetimo, prije mjesec dana, „Opus conmusica“ je dao svoj doprinos održavanju kulturne manifestacije humanitarnog karaktera, u organizaciji Jevrejskog kulturnog centra „ Arie Livne“ koja je bila posvećena djeci sa poteškoćama, a povodom Medjunarodnog dana dječijih prava.

  • 001
  • 002
  • 003
  • 004
  • 005
  • 006
  • 007
  • 008
  • 009
  • 010
  • 011
  • 012
  • 013
  • 014
  • 015
  • 016

U Jevrejskom kulturnom centru „Arie Livne“, koji je drugu godinu zaredom organizator manifestacije posvećene djeci sa poteškoćama, je 25.11. 2016. godine, uz prigodan kulturni program završeno četverodnevno druženje djece sa poteškoćama u razvoju. Podršku drugarima kojima je itekako potreban osmijeh, lijepa riječ, radost i sve ono što je želja svakog djeteta su pružila djeca iz Predškolske ustanove „ Sreća“ sa kolažom pjesama i igara, djeca iz Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „ Dr. Miroslav Zotović“ te mladi glumci i glumice Dječijeg studija glume „Roda“.

„KIŠOBRAN ZA LJUBAV“

„ Evo, četvrtu veče se družimo. Lijepo nam je, ugodno, plešemo, glumimo, pjevamo. Tu su naši dragi prijatelji iz Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „ Dr. Miroslav Zotović“, djeca iz Predškolske ustanove „ Sreća“ i mladi glumci iz Dramskog studija glume „Roda“, a imamo i prekrasnu izložbu radova čiji su autori djeca iz „ Dr. Miroslav Zotović“. Svi smo se potrudili da ovu završnu veče posvećenu djeci sa poteškoćama učinimo svečanom, da je pamtimo po druženju, smijehu, pozitivnoj energiji. To ćemo svakako činiti i ubuduće draga naša djeco. Jer, osmijeh na vašim licima nema cijenu i predstavlja najveću radost.“, obratila se prisutnima glumica (lutkar) i osnivač Dramskog studija glume „Roda“ Nevenka Rodić.
Direktor Jevrejskog kulturnog centra „Arie Livne“ Djordje Mikeš se zahvalio učesnicima na odazivu, da zajedno učestvuju u projektu posvećenom obilježavanju Medjunarodnog dana dječijih prava i pozvao na ponovno druženje iduće godine i na istom mjestu.
Bilo je pravo zadovoljstvo slušati pjesme u izvodjenju djece iz Predškolske ustanove „ Sreća“ i posebno istaću jednu koja se zove „Kišobran za ljubav“ i koja je oduševila publiku ili gledati djevojčicu koja , bez imalo treme, sa svoje četiri godine ponosno drži mikrofon i pjeva „ Hajde Jano kolo da igramo...“. Uslijedile su pjesmice pod nazivom „ Semafor“, „Jesen“.... Iz Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Dr. Miroslav Zotović“ su se recitalom predstavili Milana i Dušanka. Zatim je uslijedio kratak skeč pod nazivom „ Šumska šala“ koji su izveli Marta i Dragan, a nakon čega je izvedena „Pjesma ljubavi“. Dramski studio glume „Roda“ se predstavio glumačkim performansom pod nazivom „Delije sa Bihaća“ ( poznato djelo književnika Branka Ćopića).
Na kraju večeri je organizovano druženje sa pjesnikom Gojkom Mandićem koji je kazivao stihove svojih pjesama i zahvalio se organizatorima na pozivu, a djeci poželio mirno djetinjstvo ispunjeno ljubavlju.

Banjalučanin Gojko Mandić (56) je za četiri decenije svog rada objavio više od 5000 kvalitetnih enigmatskih radova, rebusa, anagrama, ukrštenica i drugih zagonetki objavljenih u napoznatijim časopisima u regionu. U svojim intervjuima, na pitanje, da li je pjesnik, enigmatičar, astrolog, radio novinar kaže, „ P znači poezija, E je enigmatika, H-humor, A – astrologija, R-radio“ što sve zajedno znači PEHAR iz kojeg ja i dalje pijem i u njega dosipam novu tečnost“. Od kako je izbjegao iz rodnog Sanskog Mosta, objavio je 19 knjiga - osam iz oblasti poezije i gdje neke od njih imaju veze sa enigmatikom. Jedini je iz BiH, sa navršene 23 godine prošao na konkursu za najbolju pjesmu, na Omladinskom festivalu u Subotici. Pjesma pod nazivom „ Moji vršnjaci“ je izabrana u konkurenciji od 900 pristiglih radova. Kaže, da najviše voli da piše humorističke, dječije, ljubavne pjesme. Autor je pet knjiga aforizama i epigrama koje je kao dječak počeo da objavljuje u „ Ježu“ i „ Čvorovim „ izdanjima. I astrolog je , kako to voli reći, po potrebi. Od 1980. godine do izbjglištva je na radiju Sanski Most vodio emisije „ Oaza“ i „Spektar“, a na čelinačkom „ Srču“ emisiju pod nazivom „ Hej, koji si znak“ iz oblasti astrologije.

 

  • 001
  • 002
  • 003
  • 004
  • 005
  • 006
  • 007
  • 008
  • 009
  • 010
  • 011
  • 012
  • 013
  • 014
  • 015
  • 016
  • 017
  • 018
  • 019
  • 020
  • 021
  • 022
  • 023
  • 024
  • 025
  • 026
  • 027
  • 028
  • 029
  • 030
  • 031
  • 032
  • 033
  • 034
  • 035
  • 036
  • 037
  • 038
  • 039
  • 040
  • 041
  • 042
  • 043
  • 044
  • 045
  • 046
  • 047
  • 048
  • 049
  • 050
  • 051
  • 052
  • 053
  • 054
  • 055
  • 056

U okviru manifestacije posvećene djeci sa poteškoćama, koju Jevrejski kulturni centar „Arie Livne“ organizuje drugu godinu zaredom povodom Medjunarodnog dana dječijih prava, 23.11. 2016. godine su se igrom, pjesomom, glumom, recitalima predstavili štićenici JU Dječiji dom „Rada Vranješević“, djeca iz Predškolske ustanove „ Sreća“ i mladi glumci i glumice Dječijeg studija glume „Roda“.
Gost večeri je bila pjesnikinja, dr. Olivera Stanković (pedijatar) koja je izrazila veliko zadovoljstvo što je učesnik humanitarne akcije koju organizuje centar i pročitala nekoliko pjesama iz svoje knjige pod nazivom „ Ljuljaška od kose“.

Olivera StankovicU biografiji dr. Olivere Stanković, pjesnikinje, književnice piše, „Rodjena davno, u prošlom veku. Na ovaj nikako da se navikne. Piše oduvek i zauvek. Ponešto objavila: dve knjige pjesama ( Triola u oblaku, Svilena buba), dve knjige priča ( Ispod kože, Sonata za dve ruke i četiri oka), dva romana ( Sambažur i možurka i Zalagaonica dana). Po časopisima i novinama ponešto. Po struci dečiji lekar, po duši sanjar, po srcu čovekoljubac.

 

  • 001
  • 002
  • 003
  • 004
  • 005
  • 006
  • 007
  • 008
  • 009
  • 010
  • 011
  • 012
  • 013
  • 014
  • 015
  • 016
  • 017
  • 018
  • 019
  • 020
  • 021
  • 022
  • 023

U okviru manifestacije posvećene djeci sa poteškoćama, koju organizuje Jevrejski kulturni centar „Arie Livne“ povodom Medjunarodnog dana dječijih prava, 22.11. 2016. godine su nastupili su i muzičari Instituta za moderno muzičko obrazovanje „Opus Conmusica“.
Posjetioci su imali priliku čuti pjesame- španske songove koje su izveli učenici u klasi prof. Milice Jeličić, predmet „ Scensko pjevanje“.
Nastup mladih muzičara iz „ Opus Conmusica“ je, kao i svaki put od kada nastupaju u Jevrejskom kulturnom centru „ Arie Livne“, naišao na veliko oduševljenje publike i u multimedijalnoj sali se „tražila karta više“.
dragana banjacOsnivač i profesor Instituta za moderno muzičko obrazovanje „ Opus Cinmusica“ Dragana Banjac je izrazila veliko zadovoljstvo što su njegovi učenici učesnici ovogodišnje humanitarne manifestacije.
„Mi smo uvijek tu da podržimo dogadjaje koji imaju humanitarni karakter, a posebno kada je riječ o djeci sa poteškoćama. To smo učinili prošle, to činimo i ove godine, a tako će biti i ubuduće. Moram još da naglasim, da svaki nastup u Jevrejskom kulturnom centru „Arie Livne“ za mene, moje kolege, naše učenike predstavlja veliko zadovoljstvo. Podsjetiću, „Opus Conmusica“ i centar su partneri u poslu, kako se to kaže, jer imamo ugovorenu stalnu saradnju“.

 

„Opus Conmusica“ Banja Luka je franšizni partner evropskog Instituta za moderno muzičko obrazovanje čije sjedište je u Ajzenahu, u Njemačkoj i radi po programu koji je prihvaćen u Njemačkoj, Slovačkoj, Španiji, Litvaniji. Djeluje više od 14. godina i jedini je franšizni partner u oblasti muzičkog obrazovanja ove vrste u Republici Srpskoj. Cilj pedagoga je animirati najmladje, da se posvete muzičkom obrazovanju, približiti nastavni proces svim uzrastima koji je koncipiran tako da se polaznici škole imaju priliku rano da predstave u javnosti.
Nastupi učenika Instituta za moderno muzičko obrazovanje „Opus Conmusica“ su rezultirali i značajnim nagradama postignutim na festivalima – „ Primavera“ u Bjeljini, muzičkom takmičenju organizovanom u Tivtu te Klavirskom bijenalu u Banja Luci. Nastavni proces u „Opus Conmusica“ odlikuje blizak odnos nastavnika i učenika, eliminisanje mentalne napetosti i straha od javnog nastupa, potpuna posvećenost nastavnika u procesu edukacije te dogovor sa učenikom po mnogim pitanjima vezanim za nastavu. Upis traje tokom cijele godine, uzrast polaznika nije ograničen i što je novina u muzičkom školovanju koja je prihvaćena franšiznim programom.

 

  • 001
  • 002
  • 003
  • 004
  • 005
  • 006
  • 007
  • 008
  • 009
  • 010
  • 011
  • 012
  • 013
  • 014-1
  • 014
  • 015
  • 016
  • 017
  • 018
  • 019
  • 020
Strana 6 od 12