• SINAGOGA "ILONA VAJS"
    Illona Weiss Synagogue
  • MULTIMEDIJALNA SALA
    Conference room
  • JEVREJSKI KULTURNI CENTAR "ARIE LIVNE"
    Jewish Cultural Center "Arie Livne"
subota, 07 novembar 2015 13:07

Atila i Jelena

Autor
ocijeni
(6 glasova)

atila jelenaPrema istorijskim podacima, Sefardi su Jevreji prognani iz Španije i Portugalije oko 1492.godine. Raseljeni na sve četiri strane svijeta, medju ono malo stvari koje su ponijeli sa sobom se nalazila i njihova kultura protkana melodičnim jezikom, nostalgičnim romansama koje su govorile o krajevima u kojima su odrastali i koje su morali napustiti iz istorijskih i drugih razloga. U Madridu danas postoji Sefardska kuća Izrael (Casa Sefard Israel) čiji je cilj očuvanje sefardske kulturne baštine kao nerazdvojivog dijela španske kulture, jer sefardska kultura, religija, tradicija, običaji, jezik se izdvajaju svojom autentičnošću. Dva multitalentovana umjetnika iz Mostara, Atila Aksoj i Jelena Milušić svakako pripadaju onoj vrsti umjetnika koji su prepoznali koloritnost sefardske kulture, umjetnosti, prvenstveno muzike. Njihovi koncerti su izuzetno atraktivni, emotivno „obojeni“, posebni. Takav je bio i nastup u Jevrejskom kulturnom centru gdje su ove godine bili gosti kulturne manifestacije „Dani Izraela i jevrejske kulture.“

 

SEFARDSKA RAPSODIJA

Za Atilu Aksoja, rodjenog Mostarca, kritičari kažu da je jedan od umjetnika koji poslednjih godina ima značajan uticaj na bosansko-hercegovačku muzičku scenu. Multinstrumentalista, muzički producent, kompozitor, inžinjer zvuka...

atilaMnogo ste toga nabrojali, pa će, valjda biti i da je tako. Znate, sve je to vezano za to sta i kako se čovjek osjeća. Ja ne radim, barem se trudim da ne radim stvari koje ne volim. Da, kažu za mene da sam multiinstrumentalista, ali ja sam samouki muzičar ma kako to vama zvučalo. Nisam pohadjao posebne muzičke škole. Naprosto, imao sam toliko hrabrosti da počnem ekperimentirati sa različitim instrumentima. Ono što želim reći je, da čovjek ne treba da bude virtuoz na nekom instrumentu da bi dočarao neku atmosferu.

Medju nabrojanim amfinitetima se jedan izdvaja kao poseban, a to je ljubav prema sefardskoj muzici. Osnivate duo „Arkul“ zajedno sa akademskim slikarem i kiparem Vladimirom Mićkovićem. Kako je nastao duo i od kuda naziv „Arkul“?

arkulZahvaljujući saradnji sa Vladimirom nastao je ovaj duo gdje smo ušli u istraživanje sefardske glazbe, otkrivajući staro, zaboravljeno vrijeme, tragove vlastite kulture i tradicije. Pojavili smo se 2009.godine sa prvim albumom “Il Bastidor” sa sefardskim melodijama i publika je to prepoznala kao jedan, novi momenat na muzičkoj sceni. Sa Vladimirom sam se upoznao nakon njegovog povratka iz Barselone gdje je počeo pjevati neke melodije za koje sam ja imao osjećaj da ih već poznajem. I ispostavilo se da imaju svoju posebnost. Ispričao je da je riječ o sefardskim pjesamama, da je o njima djelimično saznao od prijatelja koji mu je poklonio audio, a bila je to kaseta španske umjetnice Flory Jagode. Od nje smo mnogo naučili o sefardskoj muzici. A, riječ “arkul” označava jednu glinenu posudu ili amforu u kojoj se čuvaju rasadi za cvijeće. Njihovim vadjenjem iz mora se dolazi do nečeg iz čega se može rasaditi, proširiti…. Naziv je simboličan. Jer, upravo je tako i sa sefardskom glazbom, sa umjetnošću uopšte.

Izvodjenje romskih romansi i sefardske muzike sa vašom sugradjankom Jelenom Milušić su muzički performansi za koje se traži karta vise.

atila jelena1Saradnja sa Jelenom je nastala spontano. Nakon njenog poziva da u Dubrovniku održimo koncert, kroz druženje i pjesmu, bez ikakvog plana se razvila ta ideja o muzičkom projektu. Nekako je i meni i Jeleni bio izazov da ovim prostorima ponudimo nešto novo. Mislim da smo u tome uspjeli, a eto i kritike idu tome u prilog. Poenta kod sefardske muzike je taj način na koji se formirala kroz vijekove. Ključ je u tom preplitanju sefardske kulture, običaja, tradicije, muzike sa osobenostima drugih kultura. Ta muzika ima u sebi ono što sam doživio na prvo slušanje, kao da ja to već znam. To je, kako bih rekao, muzika za sebe. Dolaskom Sefarda na ove prostore prije par vijekova se dogodilo i miješanje muzike. Stigli su i donijeli je ljudi otvorenog srca, a onda su i oni dobili nešto od ljudi koji žive na ovim prostorima. Pa se prenosila sa generacije na generaciju. Pričamo o jednom velikom vremenskom periodu, jer neke pjesme koje smo ja i Jelena izvodili nikada nisam uspio čuti u originalnom izvodjenju, jer ono i ne postoji.

Angažovani ste u Rok školi Mostar, gitarista ste benda “Zoster”.

zosterKao što sam rekao, ja muziku doživljavam spontano, nemam strah prema raznim instrumentima. Nisam naslijedio ni sklonost prema muzici od nekog iz porodice. Ja je jednostavno osjećam, slušam, proživljavam i kao takvu predstavljam javnosti. Možda je to dar, šta li je, ali je tako. To je, naravno, sve ipak ozbiljno, definirano, nema stihije. U Rok školi Mostar predajem bas gitaru, imamo tri prostorije koje su potpuno opremljene za sviranje i koje mogu koristiti i oni koji nisu naši članovi. Zanimljivo je da su svi njeni polaznici uradili po jednu pjesmu i nadam se da će iz tih pjesama i nešto naučiti. Što se tiče benda „Zoster“, on je osnovan 2000.godine, a ja sam mu se pridružio 2004. godine. Grupa je osnovana kao potreba da se nešto kaže, ona prenosi poruke tolerancije, mira, progresa, afirmacije, ljubavi, a ponekad i edukacije. Bend je, da tako kažem, nastao kao posledica pada imuniteta društva.

Muzika vas je odvela i izvan granica Bosne i Hercegovine. U Njemačkoj ste jedan period živjeli.

Da, odvela me u Njujork, Nikoziju, Solun…. Jeste, jedan dio života sam proveo u Njemačkoj. Medjutim, nakon nekog vremena mi je bilo svega dosta i vratio sam se u Mostar. Bilo je potrebno da se vratim, jer je to lijep, poseban grad, sa prelijepim ljudima. Tako da mislim da mi je za sada mjesto tu.


Način na koji Jelena Milušić izvodi sefardsku, romsku muziku je bilo prepoznato i van granica Bosne i Hercegovine. Početkom 2007. godine počinje pjevati sa belgijsko-francuskim duvačkim orkestrom, a 2010. godine postaje pjevačica benda” Mafiasko Taxi” u čijem sastavu sviraju muzičari iz Belgije, Francuske, Njemačke, BiH i Srbije.

mafiasko taxiPjevanje doživljavam kao intimnu ispovjest koju dijelim sa ostatkom svijeta. Razmjenjujemo emocije i energiju. Zadnjih deset godina istražujem razne muzičke žanrove, od dzeza, elektronike do etno muzike. Kada je riječ o sefardskoj muzici, ono što me njoj privuklo je jednostavnost, melanholija i, naravno, njena poruka. Ta muzika je sa ljudima došla ovdje, opstala kroz vijekove i jednim dijelom poprimila odlike ovog podneblja. Znate, osjeti se tu prizvuk sevdaha i dosta španskog melosa.

atila jelena2Vi i Atila Aksoj ste i idejni tvorci muzičkog projekta pod nazivom “Barimatango” što u prevodu sa romskog jezika znači “noj”.

Da, to je simobiličan naziv. Noj je ptica koja je uspjela evoluirati i preživjeti uprkos svim izazovima i promjenama u okruženju. Ona simobolizira kontinuiranu borbu za opstanak. A, upravo kroz takvu katarzu je prošla i romska i sefardska muzika, kultura sefardskih Jevreja uopšte. Naš duo izvodi pjesme čija osnova je romska muzika sa područja Balkana i jugoistočne Evrope. Želimo udahnuti novi život odabranim pjesmama, a aranžmanima utisnuti lični pečat. To je jedan od najboljih načina, bar po mom mišljenju, da se uspostavi ta neophodna komunikacija sa publikom kojoj želimo na svoj način približiti suptilni i raznoliki svijet muzike.

 

pogledano 27299 puta Zadnji put promjenjen subota, 07 novembar 2015 16:21
Više iz kategorije: « Gabi Abramac